Prokletstvo kuće Hill
15,00 € (113,02 kn)
Najpoznatiji roman Shirley Jackson i veliko nadahnuće piscima poput Neila Gaimana i Stephena Kinga, na kojem se temelji istoimena Netflixova serija, jeziva je priča o snazi straha. Dr. Montague, znanstvenik koji pokušava dokazati postojanje duhova, istražuje kuću Hill, veliku, sablasnu vilu na zlu glasu zbog niza nasilnih smrti i povijesti ludila. S njim dolaze mladi Luke, budući nasljednik kuće, tajanstvena i vidovita Theodora te nesigurna samotnjakinja Eleanor, koja zahvaljujući svojim gotovo nadnaravnim sposobnostima uspostavlja neobjašnjivu vezu s duhom ili kakvom već nečistom silom koja nastanjuje staru vilu.
Najpoznatiji roman Shirley Jackson i veliko nadahnuće piscima poput Neila Gaimana i Stephena Kinga, na kojem se temelji istoimena Netflixova serija, jeziva je priča o snazi straha. Dr. Montague, znanstvenik koji pokušava dokazati postojanje duhova, istražuje kuću Hill, veliku, sablasnu vilu na zlu glasu zbog niza nasilnih smrti i povijesti ludila.
S njim dolaze mladi Luke, budući nasljednik kuće, tajanstvena i vidovita Theodora te nesigurna samotnjakinja Eleanor, koja zahvaljujući svojim gotovo nadnaravnim sposobnostima uspostavlja neobjašnjivu vezu s duhom ili kakvom već nečistom silom koja nastanjuje staru vilu.
Ubrzo postaje očito da su se uvalili preko glave jer sablasna se prisutnost u kući javlja na strahovite i kobne načine. “Fenomenalna spisateljica…
Ako je još niste čitali, propuštate nešto čudesno.” Neil Gaiman “Najsavršenija priča o ukletoj kući koju sam ikad pročitao.” Stephen King “Priče Shirley Jackson među najstrašnijima su ikad napisanim.”
Donna Tartt Shirley Jackson rođena je u San Franciscu u Kaliforniji 1916. Kad joj je 1948. kratka priča pod naslovom Lutrija po prvi put objavljena u časopisu New Yorker, zgroženi su je čitatelji počeli zatrpavati zlobnom poštom; no ta je priča od toga vremena prerasla u jednu od najznamenitijih kratkih priča američke književnosti uopće.
Vezani Proizvodi
Elise Sontag tipična je četrnaestogodišnjakinja iz Iowe 1943. godine koja nije previše svjesna rata koji odjekuje s druge strane oceana. Međutim, kad vlasti uhite njezina oca pod sumnjom da je simpatizer nacista, iako već gotovo dva desetljeća živi u Americi, cijela Elisina obitelj je poslana u internacijski logor u Teksasu gdje se, iza bodljikave žice i naoružanih stražara, Elise osjeća kao da joj oduzeto sve što je voljela i imala, uključujući i vlastiti identitet…
Na zalihi
Prva knjiga u Djelima Stjepana Čuića sadrži temeljnu, prvu, Čuićevu zbirku priča Staljinova slika i druge priče te Tridesetogodišnje priče. Popraćena je pogovorom Božidara Petrača. U nizu Djela Stjepana Čuića pojavit će se njegovi romani Dnevnik po novome kalendaru i Orden, eseji, nove priče i nekoliko knjiga Čuićevih uspomena. Posljednja u nizu sadržavat će bibiliografiju i literaturu o tom vrsnom hrvatskom piscu.
“Svinjska posla” priča je o mladoj i zgodnoj djevojci koja se postupno pretvara u krmaču. Premda je zbivanje ovoga kratkog romana smješteno u neposrednu budućnost, to je zapravo kafkijanska metafora suvremenog svijeta.
Riječ je o priči koja koristi sofisticirane psihološke tehnike uz čiju se pomoć djeca lakše opuštaju, utonu u san i spavaju spokojno tijekom cijele noći.
Nova priča prati avanturu slonice Helene i njezine Mame Slonice i njihovu potragu za umorom koji će ih svladati i odvesti u carstvo snova.
Samo 2 komad(a) na zalihi
Naslov knjige možda je neobičan, ali ima svoj dublji razlog skriven u činjenici što je autor, emotivno vezan od svojih prvih prepoznavanja i nagnuća za svijet umjetnosti, posebno slikarstvo, s vremenom i osobnim sazrijevanjem bio suočen s argumentima odbjegloga slikarstva te jw , zadivljen ingenioznošću događaja i ostvarenja, što se činilo čistim antislikarstvom, u potpunosti prihvatio argumente posve nove i beskrajno složene konstelacije svijeta umjetnosti.
Roman Civilizacije dobitnik je Velike nagrade za roman Francuske akademije 2019., a u engleskom prijevodu i Nagrade Sidewise za najbolju prozu alternativne povijesti 2021. Što bi bilo kad bi bilo? Pitanje je u podlozi svake alternativne povijesti.
Samo 1 komad(a) na zalihi
U ovoj knjizi Jadranka Kosor potanko izvještava o detaljima mnogobrojnih političkih susreta, donošenja odluka, o zakulisnim političkim igrama… U fokusu je pritom njezina uloga u okončanju pristupnih pregovora za EU; zasigurno, s ove vremenske distance, najuspješniji njezin doprinos hrvatskoj državnoj politici. Međutim, ova se knjiga ne bavi samo evidentiranjem političkih poteza, u maniri svojstvenoj većini knjiga sjećanja poznatih političara, pisanih često s očitom namjerom da se ostavi što ljepša slika o sebi i o svojemu doprinosu u političkoj povijesti.
Jadranka Kosor je talentirana pripovjedačica, izvrsnoga autorskog stila, ona govori i o razdobljima svojega života koji nisu toliko važni za javnost: o djetinjstvu, djevojaštvu, o novinarskim počecima u Večernjem listu i na Radio Zagrebu… Govori i o svojim brakovima. Piše razotkrivajući svoju osjećajnu stranu, bez uljepšavanja, govori potresno i o traumama koje su obilježile njezin život. Zbog toga ovoj knjizi prije pristaje žanrovska odrednica autobiografske proze nego memoaristike. Doista, valja istaknuti kako ova knjiga ide u red ponajboljih hrvatskih autobiografija. Ona će zbog svojih stilističkih kvaliteta zasigurno biti zanimljiva i čitateljima koji nisu primarno fokusirani na politiku. Velimir Visković
„Ovu knjigu posvećujem djevojčicama, osobito onima koje se boje. Djevojčicama koje rastu okružene predrasudama, djevojčicama koje su željne ljubavi. Kao što sam i sama bila željna ljubavi kad sam bila djevojčica, ali i onda kad više nisam bila djevojčica.“
Recenzije
Još nema recenzija.