Križevci – Vjekovi slobodnoga kraljevskog grada – Grad i spomenici

Uvijek potiho uzbuđuje kada se zateknete u promatranju svijeta koji dobro pozna­jete, ali ga nikad prije niste vidjeli iz takvoga kuta.

Ovo je priča o gradu i njen je protagonist Grad. Od njegovog nastanka, od vjekova u kojima se legenda ravnopravno isprepliće s poviješću, preko sjajnih stoljeća kada djeluje kao sjedište najveće županije, saborski grad i bansko sjedište, do povlastica koje omogućuju i potiču njegov razvitak.
Čitajući grad, tako da u vizurama, urbanističkoj mreži, tipu zgrada pa čak i toponimiji, tražimo skrovite kodove, poruke iz minulih stoljeća, život prethodnih naraštaja, stalno smo na oštrici između stvarnog i virtualnog svijeta. S jedne strane grad kojeg nema, satkan od slika, povijesnih podataka, listina i imena uglednika, a s druge bujica slika sadašnjosti, lica živih  ljudi, novouređenih trgova i pročelja istaknutih zgrada …

Sadržaj knjige

Vjekovi slobodnoga kraljevskog grada

• Nastanak grada
• Predaja o imenu Križevaca
• Stjepanova povlastica – utemeljenje kolonizatorskog naselja
• Krvavi sabor i povlastica kralja Sigismunda – Ciuitas Crisiensis
• Terra combusta – propast velike Križevačke županije
• Na ratnoj granici Osmanskog carstva
• Križevci u galantnom stoljeću
• Križevci u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća

Grad i spomenici

• Crkva Svetog Križa – svjedok početaka
• Od augustinskog samostana do sjedišta Grkokatoličke eparhije
• Pavlinski samostan i crkva Svete Ane
• Barokni dragulj na potoku Koruška
• Kapelice Gornjeg i Donjeg grada
• Gradska arhitektura od baroka do moderne
• Opstojnost tradicije kao temelj identiteta

Manje poznata povijest, koju nastoji oživjeti ova knjiga, ima svoju vid­ljivu dimenziju u kulturnim spomenicima koje pojedinačno predstavljamo. Na ovaj način želimo čitaocu predstaviti kulturni inventar grada, prvenstveno na suvremenoj razini, odnosno u stanju u kojem spomenici i umjetničko blago postoje i mogu se vidjeti, a istovremeno kroz četvrtu vremensku dimenziju u presjecima vremena i konteksta koji su ih oblikovali. Atraktivne fotografije uvod su za svakoga tko grad tek želi posjetiti, a za sve one koji ga već poznaju novi, osobni pogled i poticaj da svoj grad iznova otkriju u novom svjetlu.

IZ KNJIGE:

Pavlinski samostan i crkva Svete Ane

Po mnogočemu pavlinski je samostan u Križevcima poseban: posljednji je samostan ovog snažnog i u Hrvatskoj popularnog reda koji je i osnovan u Hrvatskoj. Pored toga, jedini je samostan pavlina koji je osnovan unutar gradskog naselja, štoviše unutar zidina. Kako je osnovan veoma kasno, kratko je djelovao, svega oko 120 godina. Ipak, u tom se kratkom razdoblju nametnuo kao najutjecajnija ustanovau gradu, bilo crkvena ili civilna. Najsnažniji je utjecaj samostana u prosvjeti i umjetnosti.

Barokni dragulj na potoku Koruška

Kapela, odnosno župna crkva nedavno utemeljene druge križevačke župe, prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. Već je sama arhitektonska obnova inovativna u našim prostorima jer se radi o prvom trolisnom svetištu hrvatskog baroka. Slijedit će je manji broj sličnih crkvi među kojima se ističe Sveti Jeronim u Štrigovi. Trolisno svetište s visokom, svijetlom kupolom idealna je scenografija za slavljenje čudotvornog Marijinog kipa, a sadržaj freski u snažnoj je ikonografskoj interakciji prema kipu.

Kapelice Donjeg i Gornjeg grada

Iz vizitacija doznajemo da je kapelica Svetog Florijana podignuta poslije 1735. kada je snažan požar poharao grad. Kapelica Svetog Florijana lijepa je barokna gradnja: zvonik nad ulazom pretapa se u atektonični izvedeno zapadno pročelje. Prostor, iako minijaturan, osmišljen je tako da u njemu skladno stoji oltar, a iznad ulaza u katu zvonika uklopljeno je pjevalište. Oltarna slika ‘Svetog Florijana’ drugo je remek-djelo pavlina Ivana Krstitelja Rangera kojim se diči ovaj grad.
Kompaktno naselje koje se formira oko crkvice Svetog Florijana lijepo je vidljivo i na veduti iz 18. stoljeća, dok će se kasnije na ovom mjestu nalaziti gradsko sajmište. Slika Marijana Detonija ‘Sajam u Križevcima’ dragocjen je likovni prikaz situacije oko crkve u razdoblju između dva svjetska rata. Godine 2016. crkva je u potpunosti obnovljena, te ju je nakon duljeg vremena moguće vidjeti u njenoj izvornoj ljepoti.

Gradska arhitektura od baroka do moderne

Posebnost grada i ono bitno svojstvo koje naglašava urbani karakter raštrkanog i malog naselja, su lijepo oblikovane i arhitektonski definirane ulice i trgovi. Naglašene u svom slojevitom vremenskom formiranju kroz sljedove pročelja različitih epoha, ulice same za sebe pričaju o razvoju grada, procvatima, stagnacijama i nedaćama koje je prolazio tijekom gotovo tisuću godina. Najljepša urbanistička cjelina dva su prostrana trga koji se dodiruju i prostorno povezuju, Trg Antuna Nemčića i Trg Josipa Jurja Strossmayera. Danas čine skladnu prostornu cjelinu, mada im je razvojni put bio potpuno drugačiji. Strossmayerov je trg možda izvorno bio, poput gornjogradske tržne ulice, mjesto okupljanja i trgovanja, a formiraju ga stari cestovni pravci koji se pod blagim kutom razdvajaju. Arhitektura trga ipak je većinom historicistička, odnosno iz kasnog 19. i početka 20. stoljeća.

Više u knjizi Križevci – Vjekovi slobodnoga kraljevskog grada