Skretanje : Kako je svijet postao moderan

Skretanje : Kako je svijet postao moderan

Tisuću godina se “De rerum natura“, Tita Lukrecija Kara, slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst, smatrao izgubljenim. A onda je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini ponovno otkrio Lukrecijevu poemu. Jednu od, kako će se pokazati, samo tri preostale. Virus koji će “svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu knjige Stephena Greenblatta, opet je oslobođen.

Prekrasna poema, naime, zastupala je opasnu tezu: kako svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, kako religijski strah opasno utječe na život te kako se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer. Umnažanje i prijevod ove knjige inspiriralo je renesansu. Utjecalo na umjetnika poput Botticellija i mislioce poput Giordana Bruna. Oblikovalo mišljenje jednog Galileja i Freuda, Darwina i Einsteina. Te revolucionarno utjecalo na pisce poput Montaignea i Shakespearea. Pa čak i Thomasa Jeffersona.

Jedan od najcjenjenijih svjetskih znanstvenika Stephen Greenblatt uspio je na jednom mjestu objediniti inovativan rad povijesti i uzbudljivu priču o otkrićima. Gdje je jedan rukopis, iščupan iz tisuća godina zanemarivanja, promijenio smjer ljudske misli i omogućio da svijet postane onakav kakvim ga danas znamo.

Knjiga “Skretanje : Kako je svijet postao moderan” nagrađena je Pulitzerovom nagradom 2012. godine i nagradom National Book Award u kategoriji najbolje publicistike.