Sve što nosim sa sobom knjiga blog

Sve što nosim sa sobom – nova knjiga biblioteke “Pet Plus”

Autoričina posvojena kći  je od svog rođenja živjela u udomiteljskim obiteljima, u tri različite kuće prije nego što su se upoznale. Premlada je da bi se toga sjećala, no u osobu kakva danas jest oblikovali su ju početak njezina života i život u udomiteljskom sustavu. Knjiga “Sve što nosim sa sobom” govori upravo o tome.

Rekla je da nikada nije pročitala knjigu o životu kakav poznaje što u njezinu slučaju zapravo znači manje čitati o tome kako se „ljude po cijele dane zlostavlja i podmeću se požari po kućama“ i više „osoba se privikava na novu kuću i ljude i nisu svi savršeni niti zli te ponekad čak osjetiš sreću“. Veliki je to raspon emocija, no razumijem njezinu poantu. Autoričina posvojen kći ju je zamolila da napiše ovu knjigu.

Spisateljica memoara Mary Karr jednom je rekla: „Manje piši o svojoj patnji i više o preživljavanju“. No, ovo nije bila priča koju je autorica trebala ispričati. Ona nije odrasla u američkom udomiteljskom sustavu. Nije ostala siroče niti je bila odvojena od obitelji od rođenja, niti je bila posvojena. Zato je oklijevala napisati priču koja nije njena vlastita. U jednom razgovoru kćerka je autorici rekla: „Ne tražim da napišeš svoju priču. Napiši moju. Slušaj me i ja ću ti ispričati.“

Ako je istina to da je autor profesionalni slušatelj i postavljač pitanja, ono napisano ovisi isključivo o tome koga autor sluša i komu postavlja pitanja.

Za ovu je knjigu autorica slušala glasove djece koja su živjela u sustavu udomljavanja i koja su u njemu dočekala punoljetnost.

A slušala je i svoju kćer. Slušala je obitelj i prijatelje i članove obitelji u sustavu udomljavanja. Dopisivala se e-porukama s nekadašnjom mladeži iz sustava udomljavanja i čitala njihove priče. Propitkivala je i slušala i pisala pa je tako priča njezine kćeri postala priča neke druge osobe, pa neke treće. I nakon dugo vremena postala je to Muirina priča, glavnog lika ovog djela.

Djeca koju je slušala upoznala su veliku radost. Upoznala su i patnju i preživjela su ju. Oni su stručnjaci u življenju svojega života i razumiju da cilj posvajanja nije da djeca ispune potrebu odraslih da postanu roditelji. Da je prava svrha posvojenja pronaći roditelje i obitelj djeci koja ih trebaju. Oni znaju da postoje odrasli koji zaista vjeruju u laž da je sustav udomljavanja sustav u koji se šalju „loša djeca“. Te koji odbijaju priznati brutalnu i nasilnu povijest krađe djece u Americi koja je bila rasno, ekonomski ili religijski motivirana.

Djeca koju je slušala, bilo siročad ili djeca u udomiteljskim obiteljima, govorila su da su ljudi, a ne „pokloni“ odraslima; djeca nisu „sretnici“, ništa ne duguju svijetu i svakoj minimalno pristojnoj odrasloj osobi koju sretnu, niti su dužni nekomu se klanjati u znak zahvale. Govorili su da roditelji bijelci nemaju pravo silom odbaciti identitet i nasljeđe djece druge rase. Razumiju da je svakom ljudskom biću potrebna barem jedna osoba na koju se mogu osloniti, a svako dijete ima pravo na vlastita iskustva i osjećaje, na svoj vlastiti život.

Podsjetili su autoricu da je siročad iz filmova i knjiga rutinski opisana kao „problematična“ ili opisana samo kroz svoju patnju. Ili imaju nadnaravne moći i okarakterizirani su kao anđeoski dobri. Djeca koju je slušala objasnila su joj da je za dijete koje je izgubilo obitelj ili roditelje na bilo koji način taj doživljaj traumatičan. Ulazak u novu obitelj za njih nije čarobni trenutak samo zato što pritom donosi sreću roditeljima koji im pružaju dom. Glasovi odraslih, bilo oni nastali iz dobre ili loše namjere, potiču kratkovidno shvaćanje udomiteljskog sustava i sustava posvojenja u Americi koje je usredotočeno na odrasle ljude. Time se prigušuju glasovi djece u sustavu koja vrište bez da ih itko čuje.

Autoričina je kći željela sretan završetak pun nade pa joj je to i pružila. Pružila je to Muiriel. Muirina je priča fikcijsko djelo. Nije zamišljena s ciljem da predstavlja pravilo po kojem žive sva djeca u sustavu posvajanja. No, potječe od istine koju su ispričali iskreni glasovi. A autorica im je zahvalna što su joj dopustili da ih sluša, sve to zabilježi i prikaže u ovom djelu. 

Kupite knjigu “Sve što nosim sa sobom” na eknjizara.hr webshopu

Knjigu “Sve što nosim sa sobom” kupite ekskluzivno na eknjizara.hr webshopu sada po sniženoj cijeni. KLIK!

Keltski mitovi i pripovijetke – riječ urednika

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Close Moja Košarica
Close Lista Želja
Nedavno pogledano Close
Close

Close
eknjizara.hr
Categories